Definicija kaže da “praćenje prometa i potrošnje ljekova u jednoj sredini prikazuje zdravstveno stanje stanovništva”. Međutim, definicija nam ne daje odgovor na pitanje da li je društvo koje iz godine u godinu troši više novca na potrošnju ljekova više ili pak manje zdravo u odnosu na raniji period kada se na ljekove trošilo manje.

Ako posmatramo Crnu Goru i oslonimo se na podatke o potrošnji novca na ljekove u toku jedne godine, onda možemo reći da smo kao društvo za posljednjih 10 godina tačno duplo više zdraviji, ili pak duplo manje zdraviji, zavisi kako ko tumači definiciju s početka teksta. Za samo 10 godina za nama godišnja potrošnja na ljekove se u našoj zemlji bukvalno duplirala, piše bankar.me.

Iz izvještaja o potrošnji ljekova u Crnoj Gori koji je objavio Institut za ljekove i medicinska sredstva vidimo da jeukupna potrošnja ljekova za 2020. godinu iznosila preko 110 miliona eura!Za izradu izvještaja su korišćeni podaci o prometu registrovanih veledrogerija koje su obavljale promet ljekovima u Crnoj Gori u 2020. godini (14 privatnih i 1 državna), a podaci uključuju bolničku i vanbolničku potrošnju i to iskazanu prema veleprodajnim cijenama.

Poređenja radi, prije 10 godina tj2011. godineukupna potrošnja ljekova na državnom nivou iznosila je56 miliona eura, tj duplo manje nego prošle godine. U grafiku ispod su prikazani sumirani podaci o ukupnoj potrošnji ljekova tokom proteklih 10 godina u našoj zemlji.

Kao izrazito zanimljiv, dodali smo i podatak o potrošnji koja se odnosi na Glavni gradPodgoricui to samo na segment 10 najprodavanijih ljekova. Vidimo da potrošnja ljekova iz godine u godinu bilježi rast i u Podgorici, dok je samo u toku prethodne godine potrošnja bila za 50 odsto veća u odnosu na godinu ranije.

Kako bi dodatno raščlanili prezentovane podatke, sakupili smo brojke o potrošnji koju u toku godine naručiFond za zdravstveno osiguranjeza potrebe javnog zdravstva ibrojke o privatnoj potrošnjiljekova. Na donjem grafiku možete vidjeti da već godinama primat u potrošnji preuzima Fond ZZO naprema privatnoj potrošnji ljekova u zemlji. Ovaj odnos može značiti da je javno zdravstvo sve veće i da veći broj ljekova upada na liste koji se izdaju na recepte; ili da su ljekovi sve skuplji i da je pak stanovništvo sve lošije platežne moći.

Nekada je privatna potrošnja činila gotovo polovinu ukupne potrošnje ljekova, dok je danas taj procenat na manje od 20 odsto.

Foto: Ilustracija, Pexels.com

Poslovanje veledrogerija

Iako smo na početku teksta pomenuli da su podaci Instituta za ljekove i medicinska sredstva obuhvatili poslovanje 14 privatnih veledrogerija, kao i jedne državna (Montefarm), u daljoj analizi smo obradili poslovne izvještaje 7 privatnih kompanija čiji godišnji prihod je preko 1 milion eura i koje kao glavnu djelatnost vrše promet ljekovima.

Ono što odmah upada u oči svakom ko pogleda izvještaje o poslovanju ovih kompanija jeste da njihove prihode karakteriše identičan rast koji prati i već pominjanu ukupnu potrošnju ljekova u Crnoj Gori. Dodatno, ovo je industrija vrlo profitabilnih kompanija, pa tako niti jedno od ovih 7 posmatranih preduzeća nije ostvarilo negativan rezultat u posljednjih nekoliko godina.

Rekorder po iznosu prihoda, ali i po rezultatima poslovanja jeste organizacija u vlasništvu Branislava Martinovića koja na ovom spisku od 7 najvećih učestvuje sa dvije kompanije: Glosarij i Glosarij CD. Drugo mjesto po iznosu poslovnih prihoda drži kompanija Farmegra, čiji nekadašnji vlasnik je bila podgorička firma Industrijaimport-Industrijaimpex, da bi od 2016. stopostotni vlasnik postala kompanija Evropa Lek Pharma iz Beograda, a koja je u vlasništvu Phoenix pharm korporacije koja ima svoje ogranke u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji. Na trećem mjestu po iznosu prihoda se nalazi kompanija OC Pharma, koja je osnovana 2018.godine i čiji vlasnik je Osman Coskun, turski državljanin.

Na tabeli ispod su predstavljeni podaci o prihodima, podaci o poslovnom rezultatu kao i o godišnjoj neto dobiti. Bitno je da istaknemo da se ove kompanije pored prometa ljekova koji je predmet posmatranja izvještaja Instituta za ljekove i medicinska sredstva bave i prometom ostalih proizvoda, dodataka ishrani i medicinskih sredstava, a koji nisu obuhvaćeni graficima na početku ove analize. Ti proizvodi i usluge čine da je ukupan poslovni prihod samo ovih 7 kompanija iznosio 170 miliona eura, što je mnogo više u odnosu na onu cifru od 110 miliona potrošenih na ljekove u Crnoj Gori tokom prošle godine.

Kada su u pitanju ukupni poslovni prihodi, rekorder je kompanija Glosarij koja sa svojom partnerskom kompanijom Glosarij CD drži maltene polovinu tržišta ljekova u Crnoj Gori. Kompanija Farmont MP je jedina zabilježila manje prihode i manju zaradu u toku prethodne godine, što svakako nije uobičajeno imajući u vidu prošlogodišnje okolnosti sa Covidom koje su uticale da farmaceutske kompanije ostvare rekordne prihode i zarade.

Najveći rezultat nakon oporezivanjaje u toku prethodne godine ostvarila kompanijaGlosarij– čak 3,7 miliona, što uz dodatnih 2,2 miliona zarade kompanijeGlosarij CDčini preko 5,9 miliona eura čiste godišnje zarade za vlasika ove kompanije. Kada je u pitanjuFarmegra, njena neto dobit je preko 1 milion eura, što ipak predstavlja blagi pad od 4 odsto u odnosu na zaradu ostvarenu 2019. godine. Milionsku zaradu je ostvarila i kompanijaOsmi red-Di to više od 1,2 miliona eura neto dobiti, a vlasnica i izvršna direktoricaAngelina Vukovićmože biti zadovoljna rastom zarade koji je u odnosu na godinu ranije veći za preko 200 odsto.

U tabelama niže smo sumirali zaradeposmatranih 7 kompanija u posljednje 4 godine, a iz prezentovanih podataka se vidi da je ukupna suma čiste dobiti za taj period bila preko 27 miliona eura, od čega se dvije trećine odnosi na kompaniju Glosarij. Takođe, predstavili smo tabelarno ikapitalovih kompanija kao i pokazatelj povrata na kapital (ROE). Sve kompanije ostvaruju zavidne rezultate kada je u pitanju angažovanje njihovog kapitala uz sektorski prosjek na nivou od 32-33 odsto.

Zaposleni

S obzirom da je promet ljekovima i medicinskim sredstvima visoko profitabilan posao, bilo je za očekivati da su zarade u ovom sektoru u najmanju ruku “privlačne” jer su ovo poslovi koji zahtijevaju visoko specijalizovan kadar koji je potrebno dobro i platiti. Da li je to tako, ostavljamo čitaocima i samim zaposlenima u ovim kompanijama da procijene, a naše je bilo da utvrdimo daje prosječna neto zarada u posmatranih 8 kompanija na nivou od nešto preko 826 eura, a čemu najviče kumuju visoke zarade u kompanijamaGlosarijiGlosarij CD. Zaposleni ove dvije kompanije imaju prosječnu neto zaradu od preko hiljadu eura, što je svakako i lijepa nagrada za ovakve poslovne rezultate koje ostvaruju koje firme.

Najniže zarade bilježe kompanieOC Pharmaali koja je izvijestila da u svojim redovima ima samo 2 zaposlena radnika u toku prethodne godine, kao i kompanijaFarmontčiji radnici primaju manje od državnog prosjeka.

Kada je u pitanju efikasnost angažovanja zaposlenih, pored radnika već pomenutog Glosarija, pohvale su vrijedni i zaposleni u kompaniji Osmi Red-D, ako njihovu efikasnost mjerimo iznosom ostvarne neto zarade po broju angažovanih radnika u kompaniji.

Zaključak

Moto svih kompanija u ovom sektoru je da one svojim klijentima “isporučuju zdravlje”, a kako smo svjesni one naše stare poslovice da “zdavlje nema cijenu”, tako su naši građani maltene primorani da plaćaju sve što se od njih traži kada je u pitanju očuvanje te društveno najvrjednije osobine – zdravlja.

Ovaj kompanijski moto i ova narodna poslovica su kombinacija koja firmama u sektoru farmacije već decenijama omogućava vrlo primamljive neto dobitke, pa ovu analizu zaključujemo stavom da prezentovani podaci govore da vjerovatno postoji protor “za niže cijene za zdravlje”, kao i za veće zarade zaposlenih koji nam to zdravlje“svakog dana isporučuju”.

Jooble oglasi za posao
Podijeli

O Autoru

Edita Dautović osnivačica, urednica i novinarka portala Preduzetnica.me. Rođena je 22.01.1978.godine u Prijepolju, živi i radi u Podgorici. Magistrica jemenadžmenta i preduzetništva. Posjeduje više od 15 godina radnog iskustva iz oblasti biznisa i preduzetništva, prodaje i konsaltinga u radu sa nekretninama, marketinga, event menadžementa i projekt manadžmenta. Predsjednica je Udruženja preduzetnica Crne Gore. Trenutno radi kao copywriter za određene platforme. Gaji veliku ljubav prema pisanoj riječi i putovanjima. Zalaže se za ljudska prava i žensko preduzetništvo. U slobodno vrijeme piše prozu i poeziju.

Ostavite Komentar

*pročitajte pravila komentarisanja