Drugi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava, trajao je od 12. juna do 31. jula 2020. u 15 časova. Bespovratna sredstva se finansiraju iz  EU fondova, i iznosila su od 3.000 do 7,500 eura. Pravo na prijavu su imala sva lica sa evidencije Zavoda  za zapošljavanje koja su bila  na evidenciji četiri mjeseca u kontinuitetu na dan objavljivanja poziva. Prema  riječima Mr Svetlane Krgović, stopa nezaposlenosti u našoj zemlji trenutno  iznosi 18,26%, pri čemu najveći broj nezaposlenih čine žene.

Mr Svetlana Krgović je pomoćnica direktora u Zavodu za zapošljavanje, i koordinatorka programa grantova za samozapošljavanja. Razgovarali smo sa njom za portal Preduzetnica.me o interesovanju  nezaposlenih lica za ovaj program, šta je sve bilo neophodno za prijavu, o sadržaju biznis plana,  ali i učešću i interesovanju mladih i nezaposlenih žena…

Možete li uporediti stopu  nezaposlenosti u prvom kvartalu ove godine sa istim periodom prošle?

Ako posmatramo uporedni period iz prošle godine, na evidenciji Zavoda je bilo  oko 34.700 nezaposlenih lica , što  je činilo  stopu od 14.96%. Vidljivo je da je pojava pandemije značajno uticala na povećanje stope nezaposlenosti, koja trenutno iznosi 18.26%.

Koliko ste zadovoljni odzivom za ovaj program? Koje je sve imao pravo da se prijavi?

Pravo na prijavu za učešće u ovom programu su imala sva lica koja su se četiri mjeseca u kontinuitetu nalazila na evidenciji Zavoda na dan objavljivanja poziva, što je  bio elementarni uslov. Nakon toga, ulaze u sam proces apliciranja, koji se  na samom startu sastojao od trodnevnih  obaveznih radionica. Na radionicama se dobijaju sve informacije vezano za ovaj poziv, o uslovima, pravilima, prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima itd. Jako smo zadovoljni odzivom, s obzirom da je od 1700 lica koja su iskazala interesovanje za projekat grantova, njih 900 pohadjalo trodnevne radionice, što je izuzetno dobar rezultat i u normalnim okolnostima, a kamoli u ovim vanrednim okolnostima kojih smo svi svjesni. Tokom ovih radionica prisutni dobijaju pomoć za pisanje biznis plana, prezentuju svoju ideju, razrađuju se detalji njihove biznis ideje.  Po završetku radionica dobijaju potvdu o učešću i nastavljaju sa aplikacijom i predaju  dalju dokumentaciju.

Da li postoje neki izuzeci, u smislu da nezaposleni ne može aplicirati iz nekog razloga?

Ne postoje. Nismo postavili nijedan drugi eliminatorni uslov, osim ovog da su 4 mjeseca na evidenciji Zavoda. Malo veći prioritet, da tako kažem, smo dali  licima koja su dugoročno nezaposlena, odnosno onima koji su preko godinu dana na evidenciji zavoda, mladima do 35 godina, i ženama, koji će dobiti malo veći broj bodova prilikom ocjenjivanja u procesu evaluacije biznis planova, ukoliko im finansijski dio plana bude zadovoljavajući.

Šta obuhvata pravilno razrađen i analiziran biznis plan?

Biznis plan je ključan dokument za dobijanje sredstava. On je rađen po vrlo jednostavnom modelu. To je najjednostavniji model koji smo uspjeli da nađemo u saradnji sa tehničkom podrškom i radi se o tzv. Kanvas modelu. Pomenuti  model je sličan ozbiljnijem upitniku kroz koji morate da prođete, gdje popunjavate i dajete odgovore na pitanja, čime dolazite do finansijske konstrukcije. Ovaj model traži da se popune sljedeće stavke: kako ste došli na određenu biznis ideju, ko su vaši potencijalni kupci, ko su dobavljači od kojih ćete nabaviti opremu, da li imate sopstveni udio vezano za projekat, analizira se  tržište, gdje i kako će se plasirati proizvod ili usluga,  konkurencija itd. Zatim se dolazi do finansijskog dijela, gde se popunjavaju tabele sa  osnovnim i obrtnim sredstvima, ukoliko ih imate, kao i one koje trebate nabaviti iz sredstava granta. Na kraju se dolazi do ukupne tabele, rashoda i prihoda, gdje se prikazuju doprinosi za samozaposlenu osobu, zakup, knjigovođstvo, marketinške i administrativne usluge, bruto plata druge osobe. Dolazimo  i do zadnje tabele u biznis planu, u kojoj se popisuje šta se od sredstava traži od Zavoda. Ukoliko je taj iznos odobren od strane komisije, taj iznos se odobrava i  upisuje u ugovor sa Zavodom.

Na šta se odnosi stavka  prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi?

Dakle, sve ono ono što je potrebno za obavljanje biznisa sa aspekta zavoda, predstavlja prihvatljiv trošak. Ono što je neprihvatljiv trošak jeste zakup od bližih rođaka, ili bližih srodnika, što je definisano zakonom. Jedino ako osoba nije u vašem krugu bližih srodnika, i morate da plaćate zakup, to je onda prihvatljiv trošak. Sa tom osobom koja nije u vašem srodstvu potpisujete ugovor o zakupu. Takođe nije prihvatljiva nabavka polovne opreme, koja je jeftinija od samih sredstava ovog projekta. Doprinosi za samozaposlenu osobu je prihvatljiv trošak, zakup, plata i doprinosi, tzv. “Bruto 2” za drugu  je takođe prihvatljiv trošak. U ovom dijelu je, naglasila bih, dolazilo do zabune među korisnicima oko ove stavke, kako tokom prvog poziva tako i ovog drugog. Kako je elementarni uslov bio da korisnik projekta bude na evidenciji Zavoda 4 mjeseca na dan objave prijave za program, tako je i za tu drugu osobu važio isti uslov. Da biste mogli da povučete sredstva za ,,Bruto 2“ plate i doprinose drugog lica, to lice takođe mora da ispunjava uslov da bude na evidenciji  Zavoda 4 mjeseca i da pripada prioritetnoj ciljnoj grupi.

Postoje li neke novine u smislu prihvatanja projekta?

Ono što je interesantno jeste da je poljoprivreda takođe prihvaćena kao djelatnost, što obično do sada nije bio slučaj kod sličnih grantova za samozapošljavanje, obzirom da postoje posebni fondovi za poljoprivrednike. S tim što nije dozvoljena nabavka stoke, živine i slično, već mehanizacije i sve ostalo što je potrebno. Ukoliko aplikanti sami nađu svoj interes, jer ovdje je jedini prihvatljiv oblik organizovanja ,,doo“ ili „preduzetnik“. Može to naravno biti i privatna zdravstvena ustanova, “STR”, “SZR”, ali  to ne može da bude individalni poljoprivredni proizvođač ili poljoprivredno gazdinstvo, jer to nisu pravna lica. Takođe interesantna stavka je i kupovina polovne opreme. Može da se nabavi polovna oprema, ukoliko se radi o skupoj opremi, i ako prevazilazi predviđen iznos od 7,500 e, korisnici mogu da nabave opremu. Ukoliko se radi o jednoj mašini koja je nova, i koja košta više od navedenog iznosa, može da se nabavi polovna. To je jedno izuzeće od sličnih projekata u regionu i šire. Zabranjeno je finansiranje igara na sreću, proizvodnja duvana, pića itd. Pomenula bih da smo ostvarili znacajnu saradnju sa lokalnom samoupravom. Kao podršku projektu, Glavni grad je dodijelio dvoje računovođa, koji ce korisnicima u prvoj godini poslovanja besplatno obezbijediti knjigovodstvene usluge. Istakla bih da nakon potpisivanja ugovora, maksimalno nakon 30 dana, korisnicima se prebacuje 80% sredstava na račun novootvorene firme.

Za ljude koji dobiju sredstva, a ne sprovedu projekat do kraja ili ga uopšte ne započnu, nakon što dobiju sredstva, postoji li neka sankcija? Šta se dešava u tom slučaju?

U slučaju kršenja dogovora i odredbi, korisnik se utužuje, i traži se od njega da povrati sva sredstva. Jer u tom slučaju, Zavod mora da vrati ta sredstva EU fondovima, ukoliko je nenamjenski potrošen, jer mi garantujemo za korisnike da će ispuniti svoje ugovorne obavaze.

Šta očekujete od ovog programa?

Cilj projekta je otvaranje  oko 400 novih radnih mjesta, odnosno preduzeća. Sa obzirom da je u prvom pozivu sklopljeno 94 ugovora, u ovom drugom pozivu imamo prostora za oko još 220 aplikanata, i ostaju svi oni koji nisu ispunjavali uslov za ovaj drugi poziv, što će učiniti na trećem pozivu, koji će okvirno biti realizovan u martu-aprilu 2021.godine.  Imamo prostora i za sve one koji nisu ispunjavali uslove za apliciranje ovog puta. Nadam se da će se ohrabriti još više žena i da znaju da imaju na raspolaganju koordinatore iz nasih Biroa, raspoložive mentore iz UNDP-a, i  operativni tim u Zavodu za sve potrebne savjete. Imaju nekoga na koga mogu da se oslone, da dobiju savjete, odgovore na pitanja, da neće biti prepušteni sami sebi već  usmjereni  koliko je moguće na put kojim treba dalje da idu.  

Koliko je bilo interesovanja mladih žena u odnosu na ostalu grupaciju? Šta po Vašem mišljenju može biti kočnica koja sprječava žene da se prijave na ovakve programe, posebno kada je riječ o korisnicama sa sjevera. Da li su još uvijek prisutne predrasude u našem društvu?

Radili smo mnogo na promociji ovog programa. Obišli smo sve opštine, i podijelili smo informacije koju su bitne za ovaj poziv. Jako smo zadovljni odzivom. Primijetili smo da je negdje u pitanju nedostatak samopouzdanja, jer na sjeveru još uvijek postoji taj tradicionalni način shvatanja da samo muškarci treba da se bave biznisom, a da su žene vezane samo za kuću i porodicu. Ipak, dolazi do promjene, jer se sve više žena odvažuje da se prijavi za naše programe. Moram istaći da su se žene prilikom info sesija istakle  u vezi sa  konkretnim pitanjima vezanim za sami projekat, gdje se pokazalo da  bolje razmišljaju i razumiju projekat u odnosu na  muškarce. Svaki od aplikanata iz prvog poziva je dobio svog mentora od strane UNDP-a, koji dalje pomaže u razradi biznisa i čitavom procesu, sa obzirom da su neki razumljivo demotivisani cijelom situacijom. Radi  se i na podizanju motivacije i njihovog samopouzdanja. Organizacija UNDP radi na pravljenju sajta gdje će svi oni moći da se umreže, da se udružuju, da plasiraju svoje proizvode putem tog sajta, da se objavljuju uspješne priče. Na  njihovom sajtu će  se naći svi njihovi podaci, kao sve potrebne informacije iz prvog i  drugog  poziva, ali i za treći poziv koji će biti objavljen naredne godine. 

Koja je Vaša poruka za sve mlade žene kada su  ovi grantovi u pitanju?

Da se ne obeshrabruju, da se maksimalno informišu o projektima, potraže podršku i da krenu dalje. Ako imaju neki hobi, ako imaju smisla za nešto, a nezaposlene su i nisu imale do sada finansijsku podršku – da pokrenu biznis, ovo je prava prilika. Po prvi put jedan program nudi   mogućnost finansijske i nefinansijske podrške. Mislim da je ovo prava prilika za pokretanje biznisa.

 

Jooble oglasi za posao
Podijeli

O Autoru

Edita Dautović osnivačica, urednica i novinarka portala Preduzetnica.me. Rođena je 22.01.1978.godine u Prijepolju, živi i radi u Podgorici. Magistrica jemenadžmenta i preduzetništva. Posjeduje više od 15 godina radnog iskustva iz oblasti biznisa i preduzetništva, prodaje i konsaltinga u radu sa nekretninama, marketinga, event menadžementa i projekt manadžmenta. Predsjednica je Udruženja preduzetnica Crne Gore. Trenutno radi kao copywriter za određene platforme. Gaji veliku ljubav prema pisanoj riječi i putovanjima. Zalaže se za ljudska prava i žensko preduzetništvo. U slobodno vrijeme piše prozu i poeziju.

Ostavite Komentar

*pročitajte pravila komentarisanja